Dok se Hrvatska suočava s kroničnim manjkom dostupnog stambenog prostora, prvi rezultati vladinog Programa priuštivog najma otkrivaju duboke razlike između regija. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) zaprimila je ukupno 958 zahtjeva vlasnika nekretnina iz cijele države, no podaci za krajnji jug potvrđuju predviđanja o slabom interesu na turistički najatraktivnijim područjima.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji zaprimljeno je tek 14 prijava. Od tog broja, šest ih se odnosi na Dubrovnik, po dvije na Konavle i Ploče, dok su Metković, Mokošica, Orebić i Cavtat zabilježili po jednu prijavu. Najveći dio ponuđenih nekretnina čine stanovi (10), uz dvije kuće i dva stana u sklopu kuće. Najmanja prijavljena jedinica nalazi se u Mokošici (26 m²), dok najveća, od 92 m², dolazi iz Dubrovnika.
Ovakav iznimno nizak odaziv dolazi u kontekstu jednog od najskupljih tržišta nekretnina u Hrvatskoj. Čak i uz zajamčenu državnu naknadu i sigurnost koju nudi APN, vlasnici na jugu i dalje radije biraju kratkoročni turistički najam ili drže nekretnine praznima, dok lokalno stanovništvo vodi bitku s rekordnim cijenama kvadrata.
S druge strane, na razini Hrvatske slika je znatno drukčija, a prednjači Grad Zagreb s čak 346 prijava, što je gotovo trećina ukupnog broja. Slijede Primorsko-goranska (70), Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka županija (po 63). U ostatku države vlasnici su ponudili 555 stanova i 283 kuće, s prosječnom površinom stana od 64 m².
Zanimljivo je da su se vlasnici u kontinentalnim županijama češće odlučivali na prepuštanje nekretnine državi na upravljanje na rok od deset godina, dok u Zagrebu prevladava petogodišnje razdoblje. APN, koji je do sada pregledao 229 nekretnina, najavljuje da će do kraja ožujka objaviti javni poziv za buduće najmoprimce na onim područjima gdje su nekretnine dostupne.
Program priuštivog najma, donesen u ožujku 2025. kao dio Nacionalnog plana stambene politike, trebao bi olakšati stambeno pitanje građanima, no prvi podaci sugeriraju da će na područjima poput Dubrovnika borba za pristupačan krov nad glavom i dalje ovisiti prvenstveno o tržišnim (turističkim) kretanjima.
žp